POSTOVI (Novosti | Najave | Blog)

Senjski interdisciplinarni simpozij

VJENCESLAV NOVAK – HRVATSKI BALZAC ČEŠKOG PODRIJETLA

Uz Zagrepčanina Augusta Šenou koji je imao davno češko porijeklo (izvorni oblik prezimena glasi Šejnoha), od hrvatskih književnika troje su imali očeve Čehe, Senjani Vjenceslav Novak, Milutin Cihlar Nehajev i Osječanka Jagoda Truhelka. Svima je češko podrijetlo vidljivo u prezimenu, a Novaku, čije je prezime, u obliku Novák, najčešće prezime u Češkoj, i u osobnom imenu. Službeni oblik njegovog imena glasio je Václav, kako glasi izvorni oblik najpoznatijeg češkog imena, ali je kasnije kroatizirano u Vjenceslav. Novak se pod imenom Vaclav navodi u dokumentima iz mladosti, a kao Václav Novak potpisao je i svoju prvu pripovijetku Maca iz 1881.

Vjenceslav Novak rodio se u Senju 11. rujna 1859. kao sin trgovca Josefa Nováka iz Hradeca Králové, dok mu je majka Ivana bila podrijetlom iz doseljene bavarske obitelji Scheifel. Josef Novák bio je putujući krojački obrtnik i često je mijenjao prebivalište, sve dok nije došao u Senj koji je u to vrijeme bio bogat trgovački grad. Tamo je ostao za stalno i zasnovao obitelj. Nakon vjenčanja napustio je krojački zanat i počeo se baviti trgovinom i zakupom šuma u Lici. Pokazao se sposoban pa mu je punac prepustio sve svoje poslove te je stvorio veliko trgovačko poduzeće. Ivana i Josef Novák imali su 12 djece od kojih je sedmoro doživjelo odraslu dob. Jedan od najmlađih sinova bio je Václav kojeg su zvali Vence, a koji će kasnije koristiti službeni oblik Vjenceslav. Josef Novak je umro 1868., kad je Vjenceslav imao devet godina, a Ivana 1887.

Vjenceslav Novak pohađao je gimnaziju u Senju i Gospiću, a u Zagrebu je završio preparandiju i radio kao učitelj u Senju. Zatim je od 1884. do 1887. kao stipendist hrvatske Zemaljske vlade studirao na Praškom konzervatoriju, gdje je stekao zvanje orguljaša (1886.) te nastavnika pjevanja i teorije glazbe (1887.). Do smrti je bio zaposlen kao profesor glazbe u Muškoj učiteljskoj školi u Zagrebu. Uz to je od 1890. do 1894. predavao teoriju, glazbenu estetiku i povijest glazbe u školi Hrvatskoga glazbenoga zavoda. Uređivao je glazbeni časopis Gusle (1892., s Vjekoslavom Klaićem) i izdavao list Glazba (1893). Napisao je nekoliko teorijskih djela kako za učenike tako i za učitelje glazbe, a pisao je i glazbene kritike. Značajno je njegovo djelo Starohrvatske crkvene popijevke iz 1891. u kojem je prvi objelodanio 52 napjeva iz prvog tiskanog zbornika hrvatskih crkvenih pjesama Cithara octochorda iz 1701. te ih ritmizirao i harmonizirao. Skladao je i oko 75 skladbi manjeg opsega, uglavnom za orgulje.

Iako je po profesiji bio glazbenik, Novak je prije svega ostao upamćen kao književnik, štoviše, bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali hrvatskim Balzacom. Napisao je sedam romana i oko stotinu pripovijedaka, koje odlično dokumentiraju društveni život Hrvatske s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Smatrao je da je zadaća pisca upirati prstom u gnojne rane društva pa je u svojim romanima i pripovijetkama progovarao o glavnim društvenim problemima tadašnje Hrvatske, kao što su raslojavanje sela, raspad seljačkih zadruga i osiromašenje seljaka, nastanak urbanog proletarijata. Problematizirao je tamnu stranu gradskog života s razvijenim socijalnim osjećajem prikazujući sirotinju, ljude s ruba društva i upozoravajući da društvene nepravde nagrizaju zdravo narodno tkivo i troše mu moralnu energiju. Prikazivao je dakle sve slojeve hrvatskog društva, otkrivao moralnu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstva, braka. Pretežito je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju humanošću i samilošću. Novakovi romani su Pavao Šegota, Tito Dorčić, Dva svijeta, Pod Nehajem, Podgorka, Zapreke i najpoznatiji Posljednji Stipančići, vjerojatno najbolji roman hrvatskog realizma, dok su mu najpoznatije pripovijetke U glib, Nezasitost i bijeda te Iz velegradskog podzemlja.

Vjenceslav Novak umro je u Zagrebu od tuberkuloze 20. rujna 1905. Smrt ga je zatekla u snu, nad rukopisom koji je priređivao za tisak. Unatoč bolesti, naporno je radio, danju u državnoj službi, a noću pišući kako bi prehranio mnogobrojnu obitelj. To je opisao u autobiografskoj Crtici o Božiću:

„Prilike u kojima je radio, nijesu bile nimalo pogodne radu književnika. Sav gotovo dan bio je vezan uza svoj službeni posao. Stanovao je poradi skupoće stanova u tijesnom stanu, gdje se ni u svoj dokolici nije mogao zadupsti u književni rad. Poradi živahnosti njegove šestero djece nije tu bilo ni spomena o tišini, gdje se slobodno rađaju i razvijaju ideje. Ostala bi mu da radi noć, kad bi sve oko njega pospalo; tad bi iz duboke noćne tišine dolazile ideje kao mili posjetioci, kao dobri duhovi, s kojima je prijateljevao i koji su jednako voljeli njega, kao što je on njih volio.“ Sa suprugom Ivanom Tauzani Vjenceslav Novak imao je sedmero djece, a njegovi potomci žive u Zagrebu i danas.

Tekst: Marijan Lipovac

Foto: Arhivski materijal


Opširnije
Suradnja Senjskog interdisciplinarnog simpozija i Senjskog zbornika u 2020.

Poštovani sudionici 2. Senjskog interdisciplinarnog simpozija, dragi suradnici i prijatelji,

ovim Vas putem želimo izvijestiti da će se Vaši pisani radovi/prilozi, kojima ste se predstavili na 2. Senjskom interdisciplinarnom simpoziju u čast Vjenceslava Novaka, objaviti u 47. svesku znanstvenoga časopisa Senjski zbornik. Senjski zbornik jedini je časopis znanstvenog karaktera u Ličko-senjskoj županiji. Njegovi izdavači su Senjsko muzejsko društvo i Gradski muzej Senj, a utemeljen je 1965. godine. U dosad tiskanih 45 brojeva objavljeno je na stotine znanstvenih članaka renomiranih članova hrvatske akademske zajednice s najrazličitijem temama iz područja arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, etnologije, geografije, gospodarstva, kulture itd. Glavni je cilj tiska Senjskog zbornika znanstvena valorizacija i opća popularizacija povijesne, kulturne i prirodne baštine grada Senja, Podgorja i Like, što također Zbornik izdvaja kao jedinstveni izdavački projekt u Županiji.


Suradnja Senjskog zbornika i Senjskog interdisciplinarnog simpozija prilika je da se u čast Vjenceslava Novaka čitava senjska kulturna scena udruži u zajedničkom naumu vrednovanja, čuvanja, prezentacije i revalorizacije svoje bogate baštine. Prilika je ovo i da manifestacija Senjski interdisciplinarni simpozij postane još više vidljiva i prepoznata u akademskim krugovima kao ozbiljan projekt aktualizacije senjske povijesti, književnosti, kulture i tradicije. Tomu će zasigurno pomoći vidljivost časopisa Senjski zbornik (indeksiran je u bazi European Reference Index for the Humanities od 2008. godine i dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih časopisa Hrčak).
Na ovaj bismo način zajedničkim snagama ostavili trajni pisani trag u čast „Godini senjskog književnika Vjenceslava Novaka“. Kao što Vam je otprije poznato, 2019. godinu Gradsko vijeće grada Senja službeno je posvetilo upravo Novaku kako bi se gradske ustanove i institucije uključile u odavanje počasti programskim aktivnostima u skladu sa svojim planovima i programima. Na tragu zajedništva, izlaganja, slušanja i rasprava neka trajnim spomenikom tom trenutku bude upravo naš i Vaš Senjski zbornik u Novakovu čast.

Veselimo se zajedničkoj suradnji.


S poštovanjem,    
UREDNIŠTVO SENJSKOG ZBORNIKA

Opširnije
Vjenceslav Novak i Česi: Od plzenjskog piva do Dvořáka (Marijan Lipovac)

Hrvatsko-češko društvo obilježit će 160. rođendan Vjenceslava Novaka u ponedjeljak 14. listopada u Europskom domu u Zagrebu predavanjem Marijana Lipovca, predsjednika Hrvatsko-češkog društva pod naslovom "Vjenceslav Novak i Česi: Od plzenjskog piva do Dvořáka".

Opširnije
Post festum: 2. senjski interdisciplinarni simpozij Dragi Novače!

Senj ima buru i Novaka

Izlaganja na simpoziju bila su izvorna i sadržajna, otkrivala su nove poglede na lik i djelo Vjenceslava Novaka. I rasprave su donijele propitivanja Novakova književnog opusa, ukazujući na njegovu svježinu i aktualnost
U Senju gradu rodiše se i stvarahu nekih od najvažnijih hrvatskih književnika, među kojima se ističu Pavao Ritter Vitezović, Silvije Strahimir Kranjčević, Vjenceslav Novak, Milutin Cihlar Nehajev, Milan Ogrizović i Julije Rorauer.

Njima na spomen i počast, u Senju se održava Senjski interdisciplinarni simpozij, koji je osmislila mlada profesorica Ana Vukelić, idejna začetnica, voditeljica projekta i članica organizacijskog odbora. Zamisao jest da se svake godine spomenutim književnicima oda zaslužena počast okupljanjem stručnjaka iz različitih područja koji bi svojim radovima i izlaganjima dali novo viđenje senjskih velikana. Oni takav spomen svakako zaslužuju. Načelo interdisciplinarnosti odabrano je jer je Senj sa svojim književnicima te povijesnim, kulturnim i književnim obilježjima složeni topos koji se podaje različitim tumačenjima i pristupima. Tako je prošle godine održan 1. senjski interdisciplinarni simpozij, na spomen i počast Silviju Strahimiru Kranjčeviću.

Ovogodišnji simpozij održan je 26. i 27. travnja, u bogatomu tjednu proslave Dana grada Senja, a književno djelo Vjenceslava Novaka kao njegova tema bio je logičan izbor, s obzirom na to da se ove godine obilježava 160 godina od književnikova rođenja. K tomu i 120. je obljetnica objavljivanja Novakova romana Posljednji Stipančići.

Godina Vjenceslava Novaka
Zbog toga je senjsko Gradsko vijeće proglasilo 2019. godinom senjskog književnika Vjenceslava Novaka u gradu Senju. Na taj će se način mnoge gradske ustanove i institucije uključiti u odavanje počasti Vjenceslavu Novaku. Središnje mjesto u tim aktivnostima ima upravo 2. senjski interdisciplinarni simpozij pod naslovom Dragi Novače!. Tako je, naime, Josip Kozarac oslovljavao svojega bliskog prijatelja Vjenceslava Novaka u pismima što mu ih je slao.

No projekt Senjski interdisciplinarni simpozij probio je ne samo gradske nego i županijske granice, o čemu svjedoči i činjenica da se ovogodišnje okupljanje zbiva pod pokroviteljstvom HAZU.

Cilj 2. senjskog interdisciplinarnog simpozija jest aktualizacija, popularizacija i valorizacija Novakova značaja u Senju i izvan njega. Ovdje valja istaknuti da je Vjenceslav Novak bio djelatnim članom Matice hrvatske, a mnoga njegova književna djela tiskana su upravo u Matici hrvatskoj. Tako je i Novakov roman Posljednji Stipančići tiskan 1899. u Zagrebu. Štoviše, Novak je svoje kraće tekstove objavljivao i u Matičinu Vijencu.

Već samo svečano otvaranje Simpozija, 26. travnja, pokazalo je važnost događaja. O velikoj potpori i pomoći Grada Senja govorio je gradonačelnik Sanjin Rukavina. Kao predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i kao predsjednik organizacijskog odbora Simpozija prisutnima se obratio akademik Krešimir Nemec, koji je istaknuo važnost Vjenceslava Novaka za hrvatsku književnost te iskazao potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti svim ostalim kulturnim nastojanima u gradu podno Nehaja.

Svečanost su, uz gradonačelnika Rukavinu, uveličali zamjenik župana Ličko-senjske županije Vice Nekić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Senja Željko Tomljanović, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Kusin, dekan senjskog dekanata preč. Silvio Milin, ravnatelji gradskih ustanova i trgovačkih društava te profesori i učenici Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića i Srednje škole Pavla Rittera Vitezovića.

Posebnost ovoga drugoga Simpozija jest da su – u dvorani na otvaranju, kao i na predavanjima i druženjima – bili članovi Novakove obitelji, ponosni potomci i njihova djeca. Simpozij, podijeljen na već spomenute cjeline, odvijao se u četiri zasjedanja simboličnih naslova: Novakove ljubavi: glazba i Grad, Posljednji Stipančići 2019. godine, Novi pogledi na Novaka i Inspiracije. Radove su izložili: Sintija Čuljat, Sanja Majer-Bobetko, Marijan Lipovac, Helena Sablić-Tomić, Dejan Durić, Krešimir Nemec, Jelena Sabljić Vujica, Vjekoslava Jurdana, Andreja Kartelo-Nekić, Jadranka Jerčinović, Emilija Reljac Fajs, Žaklina Kutija, Nikola Šimić Tonin, Hrvoje Mesić, Jasna Šego, Eduard Pavlović, Vesna Pešić, Andrea Roknić Bežanić, Bruno Raguž, Mark Gjokaj, Dean Slavić, Diana Njegovan, Ivona Smolčić. Izlaganja su bila izvorna i sadržajna, otkrivala su nove poglede na lik i djelo Vjenceslava Novaka. I rasprave su donijele propitivanja Novakova književnoga opusa, ukazujući na njegovu svježinu i aktualnost. Uskoro se očekuje objavljivanje zbornika radova, što će biti, sudeći po izlaganjima, vrijedan i recentan prinos o Novakovu djelovanju u hrvatskoj književnosti i kulturi.

Lagum od neba do zemlje
Uza znanstveni dio Simpozija prikazana je igrana televizijska drama Posljednji Stipančići. Ta ekranizirana umjetnička intermedijska transpozicija Novakova najboljega romana snimljena je 1968. u režiji Eduarda Galića. Scenarij je napisao Jure Kaštelan, a istaknute glumačke uloge ostvarili su Nada Subotić, Helena Buljan, Fabijan Šovagović, Josip Marotti. Potom je otvorena izložba Lagum od neba do zemlje, koju su priredili senjski lovci na buru i munje, članovi Storm Chasing Teama. Riječ je o izložbi fotografija senjske bure upotpunjenoj kolažima burovitih dijelova senjske književnosti, odabranih po tematskom načelu. Sâm naziv izložbe potječe iz Novakova romana Posljednji Stipančići, u kojemu Novak biranim riječima opisuje senjsku buru: „Ah, bura, moja gospođice! Ne možete gradom nikamo nego da se rukama hvatate zida. A na moru, bog sačuvaj, lagum od neba do zemlje.“

Zatim je meteorolog Nikola Vikić-Topić održao predavanje o buri. Valja istaknuti da je Vikić-Topić na 2. senjskom interdisciplinarnom simpoziju sudjelovao u dvojakoj ulozi – kao stručnjak, ali i kao Novakov potomak, točnije prapraunuk. Izrazivši zadovoljstvo prijemom nazočne publike, istaknuto je da mu je Senj dao prigodu spojiti te dvije uloge na najbolji mogući način. Senjska publika je, također, imala prilike pogledati dokumentarni film Bura – priče jednog vjetra austrijskoga redatelja Bernharda Pötschera, koji prikazuje suživot čovjeka, krajolika i vremenskih uvjeta u Senju, Pagu, Novom Vinodolskom i Trstu, s burom kao okosnicom priče. Pötscher je izrazio zadovoljstvo pozivom na predstavljanje svojega filma i na tome zahvalio organizatorima, rekavši koliko je otpočetka očaran Senjem te da je to ljubav što samo jača iz godine u godinu, a dokaz joj je i petogodišnji projekt za snimanje spomenutoga filma.

Ovogodišnji 2. senjski interdisciplinarni simpozij Dragi Novače! bio je bogato znanstveno i kulturno zbivanje koje je dostojanstveno obilježilo veliku obljetnicu senjskog, hrvatskog i europskog književnika Vjenceslava Novaka. Bura kao temeljni motiv i simbol ovogodišnjega simpozija likovno je i grafički znalački (re)interpetirana i u promidžbenim materijalima s temeljnom modrom bojom. Bura je to koja najavljuje neke nove smjerove i bolja vremena. Pravi i pozitivni lagum, od neba do zemlje. Aktualizacija senjske književnosti, kulture i tradicije podignula je na zavidnu razinu. I to je još jedan kamen u zdanju – muzeju senjskih pisaca čija je izgradnja u tijeku.

Vjekoslava Jurdana

Opširnije
U Senju predstavljanje transkripcije senjskoga Korizmenjaka

U Senju će se u povodu Međunarodnoga dana muzeja 2019. godine predstaviti knjiga akademkinje Anice Nazor Korizmenjak – transkripcija s rječnikom. Riječ je o latiničkom prijepisu zbirke korizmenih propovijedi pisanih hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom i tipografski uzornom uglastom glagoljicom, koja je svoje faksimilno izdanje doživjela već 1981. godine u izdanju Senjskog muzejskog društva.

Predstavljanje će se održati 17. svibnja 2019. godine s početkom u 12 sati u Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva u Senju.

Knjigu koju su objavili Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Grad Senj predstavit će mons. dr. Mile Bogović, prof. dr. sc. Mateo Žagar te akademkinja Anica Nazor, koja je ujedno i autorica.

Istoga dana će se održati i izložba ”70. godišnjica djelovanja Senjskog muzejskog društva” s početkom u 11 sati u Gradskom muzeju Senj, promocija Senjskog zbornika 45/2018 i promocija knjige mons. dr. Mile Bogovića “Velebitsko podgorje i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti” s početkom u 19 sati u Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva Senj. Sve su aktivnosti posvećene obilježavanju Međunarodnog dana muzeja 2019. godine, kojim se svake godine brojne muzejske zajednice predstavljaju javnosti s ciljem promocije uloge muzeja u društvu.

A. V.

Opširnije
Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja izložbom i promocijama u Senju

Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo u prigodi proslave Međunarodnog dana muzeja 2019. godine na temu „Muzeji kao središta kulture: budućnost tradicije“ organiziraju izložbu “70. godišnjica djelovanja Senjskog muzejskog društva”, promociju Senjskog zbornika 45/2018 te promociju knjige mons. dr. Mile Bogovića “Velebitsko podgorje i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti”.

Otvorenje izložbe ”70. godišnjica djelovanja Senjskog muzejskog društva”  održat će se  17. svibnja 2019. godine u Gradskom muzeju Senj s početkom u 11,00 sati.
Predstavljanje Senjskog zbornika 45/2018 te predstavljanje knjige mons. dr. Mile Bogovića ”Velebitsko podgorje i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti” održat će se  17. svibnja 2019. godine u svečanoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Milutina Cihlara Nehajeva u Senju s početkom u 19,00 sati.

Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja svake godine 18. svibnja prilika je za okupljanje brojne muzejske zajednice i predstavljanje te upoznavanje javnosti sa značajnom ulogom muzeja u društvu raznim događanjima u sredini u kojoj djeluje s obavezom pripreme izložbe na zadanu temu MDC-a koja ove godine glasi Muzeji kao središta kulture: budućnost tradicije.

Gradski muzej je ove godine tim povodom odlučio pripremiti izložbu 70. godišnjica djelovanja Senjskog muzejskog društva, koja predstavlja osvrt na 70 godina djelovanja Senjskog muzejskog društva. Istaknuti građani Senja na čelu s dr. Vukom Krajačem, koji je ujedno bio prvi predsjednik Senjskog muzejskog društva sve do svoje smrti 1962. godine, osnovali su Senjsko muzejsko društvo s ciljem zaštite bogate senjske kulturno-povijesne baštine te sakupljanja muzejske građe i osnutka budućeg muzeja, koji bi pohranio i sačuvao istu. Nasljeđuje ga prof. Ante Glavičić. Godine 1949. osnovan je Inicijativni odbor za osnivanje Senjskog muzejskog društva, koje je sljedeće godine i osnovano. Od svojega osnutka Društvo neumorno radi na obnovi muzejske zgrade (palače Vukasović), na tvrđavi Nehaj kao i na većini zgrada u gradu Senju koje su stradale u Drugom svjetskom ratu, a također i na turističkoj promidžbi Grada i njegovih spomenika kulture.

Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo zaslugom prof. Glavičića pokrenuli su znanstvenu publikaciju Senjski zbornik u kojem se objavljenim radovima od 1965. godine osvjetljava i predstavlja cjelokupna povijest grada Senja i okolice koja je sastavni dio naše nacionalne baštine. Do danas je tiskano 45 brojeva ove enciklopedije kulturno-povijesne baštine grada Senja. Tijekom svojega postojanja Senjsko muzejsko društvo zajedno s Gradskim muzejom Senj uključeno je u razne projekte: obilježavanje raznih obljetnica, izložbi, izdavanje raznih publikacija, organizacija skupova i sl.

Nakon smrti prof. Ante Glavičića 2003. godine Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo nastavili su sa svim započetim projektima i s redovitim izdavanjem Senjskog zbornika. U sve značajnije projekte Gradski muzej Senj uključio je i Senjsko muzejsko društvo, koje danas broji oko 100 članova.
Nakon ovoga povijesnog podsjećanja na 70 godina djelovanja Senjskog muzejskog društva u suradnji s Gradskim muzejom Senj može se zaključiti da ono uspješno izvršava svoju kulturnu, znanstvenu, edukativnu i promidžbenu zadaću na opće dobro i zadovoljstvo građana Senja i muzejske djelatnosti.

Moderator predstavljanja: Blaženka Ljubović, prof.
U glazbenom dijelu programa nastupaju polaznici Škole gitare – Gitariziranje pod vodstvom profesora Domagoja Biondića: Luka Krmpotić, Šimun Žarković i Roko Tomljanović.

GMS

Foto: D. Brozičević

Opširnije
Predstavljanje transkripcije senjskoga Korizmenjaka iz 1508. godine u NSK

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u utorak 7. svibnja 2019. godine u 12 sati bit će predstavljena knjiga akademkinje Anice Nazor pod nazivom Korizmenjak, transkripcija s rječnikom.

Knjigu koju su objavili Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Grad Senj predstavit će akademik Stjepan Damjanović, izv. prof. dr. sc. Boris Kuzmić i akademkinja Anica Nazor, koja je ujedno i autorica.

Riječ je o latiničkome prijepisu zbirke korizmenih propovijedi pisanih hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom i tipografski uzornom uglastom glagoljicom koja je svoje faksimilno izdanje doživjela već 1981. godine u izdanju Senjskoga muzejskog društva.

Transkripcija s rječnikom senjskoga Korizmenjaka iz 1508. godine priređena je u sklopu projekta Hrvatska glagoljica – digitalizacija građe i uspostava digitalne zbirke  koji provodi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. S obzirom na važnost senjske tiskare i broj glagoljskih knjiga otisnutih u razdoblju njezina djelovanja, između 1494. i 1508. godine, u Projekt je uključen i Grad Senj.

Recenzenti su toga vrijedna izdanja dr. sc. Ivan Kosić i prof. dr. sc. Mateo Žagar. Knjiga je objavljena u 150 primjeraka, a njezino objavljivanje potpomogli su Grad Senj i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Uz knjigu je tiskana i promidžbena grafička mapa koju je oslikala Vjera Reiser. Slike koje su dio mape ilustriraju priče iz Korizmenjaka, poput Škrtoga sina, koje su se poslije utemeljile u hrvatskoj književnosti.

NSK

Opširnije
Julije Rorauer dobio bistu u senjskom Parku književnika

25. travnja 2019. u Parku senjskih književnika u organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Senja svečano je otkrivena bista senjskog književnika i prevoditelja Julija Rorauera u povodu 160. godišnjice rođenja.

Bistu je otkrio gradonačelnik grada Senja Sanjin Rukavina, koji je ovom prigodom iskazao svoju podršku svim daljnjim planovima i projektima u kulturi te je kazao kako je posebna čast otkriti bistu istaknutoga Senjanina upravo u povodu obilježavanja Dana grada Senja.

Uvodnim su se riječima okupljenima obratili Mislav Bilović, v. d. pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela Grada Senja, koji je posebno istaknuo zaslugu Grada i gradonačelnika Rukavine u realizaciji ovoga projekta i zahvalio mu na ovom simboličnom činu iskazivanja časti Roraueru te Ana Vukelić, koja je predstavila lik i djelo ovoga znamenitog Senjanina te naglasila kako je ovo posebna godina za Senj jer dva senjska velikana – Vjenceslav Novak i Julije Rorauer slave 160. godišnjicu rođenja.


Otkrivanju biste nazočio je i zamjenik gradonačelnika grada Senja Jurica Tomljanović.

Bista je djelo akademskog kipara Slavena Miličevića.

A. Vukelić

Opširnije
Senjski simpozij posvećen Novaku nadmašio sva očekivanja

Simpozij smo uspješno priveli kraju, ispratili smo sudionike, podijelili potvrde, zaplavili smo senjski Potok i sve ulice ova dva dana u skladu s dominantnom bojom ovogodišnjega simpozija.

Prošli je simpozij bio nadahnjujuć, no ovaj je imao jednu drugu, novu dimenziju - u dvorani na otvorenju, ali i na predavanjima i druženjima s nama je bila Novakova obitelj, ponosni potomci i njihova djeca - nove generacije kojima je Senj otkrio novo o njihovomu djedu, pradjedu, prapradjedu...

Izlaganja su bila osvježavajuća, sadržajna, otkrivala su nove poglede na Novaka, na njegov lik i djelo, na sve što je bio i na ono što je stvarao, postavljala su pitanja i tražila odgovore.
Kakav će tek biti zbornik radova - uistinu prava škrinjica bogatstva - senjskog, osobnog, kulturno-umjetničkog!

Hvala svima koji su pomogli da se ideja pretvori u djelo, hvala onima koji su iskreno podržavali simpozij, onima koji su došli, slušali, pitali, raspravljali.
Hvala im što nisu bili glasni samo na društvenim mrežama, u kafićima i kod kuće.

Hvala svima od srca.
Hvala i tebi, dragi Novače.


P. S. Žao nam je što slikanje ispred rodne kuće Vjenceslava Novaka nismo obavili prvi dan - bilo bi nas više i najviše. Lijepo je i ovako - tu smo.
Na simpozij, nažalost, nisu uspjeli doći Ivona Smolčić, mag. educ. philol. croat, Filozofski fakultet u Zagrebu, mr. sc. Žaklina Kutija (Zadar) i Nikola Šimić-Tonin (Zadar) zbog nepredvidivih okolnosti. Bit će s nama u zborniku.

Više fotografija: https://www.facebook.com/senjugradu/posts/439422600165947?__xts__[0]=68.ARC1b_L5eCBKfKkJmSA-MTZBU3wW...

(autor fotografija: Dinko Brozičević)

Opširnije
2. SENJSKI INTERDISCIPLINARNI SIMPOZIJ: Dragi Novače! (HAZU)

[2. SENJSKI INTERDISCIPLINARNI SIMPOZIJ U GODINI VJENCESLAVA NOVAKA: Dragi Novače! pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]

26. i 27. travnja 2019.
književnost i književna kritika, jezik, povijest, glazba, duhovnost, biografija, sociologija književnosti, film i kazalište
Sve dodatne informacije (i obrazac) mogu se dobiti na e-mail adrese ana.vukelic@senj.hr ili senjugradu@gmail.com.

#godinasenjskogknjiževnikaVjenceslavaNovaka
#Senj #senjskiinterdisciplinarnisimpozij2019

Dođite, sudjelujte i uvjerite se što je prošle godine privuklo više od 20 izlagača i predavača baš u naš Senj! :)


Opširnije
VRH