"Peščani svojemu gradu 2019."

Kulturna udruga Sveti Martin Dubrava

Na poziv prijateljske nam udruge "Peski Art Đurđevac", sudjelovali smo na manifestaciji "Peščani svojemu gradu 2019" koja se održava 7 godinu za redom uoči Picokijade.
Kulturna udruga "Sveti Martin" Dubrava prezentirala je svečane narodne nošnje dubravskog kraja, i to tri crvene, jednu korizmenu bijelu, i dvije moslavačke te dvije muške narodne nošnje,
Dubravska narodna nošnja pripada panonskoj zoni narodnih nošnji, regionalno sjeverozapadnoj Moslavini ili takozvnoj Crvenoj Moslavini.
Dubravska narodna nošnja specifična je po preboru ili pismu koje je crvene boje. Na narodnoj nošnji koriste se floralni motivi .
Svaka ženska svečana narodna nošnja sastoji se od nekoliko dijelova, kurti odnosno podsuknji. Nekada su žene nosile od 2 do 6 podsuknji kako bi izgledale što bogatije i imale što šire bokove.Kolegica Ana je ovaj puta imala tri podsuknje koje su bile bogato nafaldane i koje smo pokalazali kako bi posjetioci vidjeli kako to izgleda i zbog čega je rubača tako bogata i široka
Na podsuknje ide rubača ili suknja, koja se je šivala od 4 ili 5 pola, kod 4 pole, tri su bile prebrane crvenim pismom, a prednja četvrta je bila bijela, isto tako je bilo i sa rubačama u pet pola.
Krajem 19 i početkom 20 stoljeća narodna nošnja se postepeno skračuje i dodaje se na rubove čipka, koja može biti heklana, štikana, dupljana, ili strojna.
Pole koje na sebi imaju crveni prebor ili pismo bogato su nafaldane sitnim faldama .Rubača nema uzorak svojom cijelom dužinomo nego maksimalno do polovice svoje dužine, ali u novije vrijeme se pojavljuju i sitni crveni ukrasi i na gornjem dijelu rubače,
Na rubaču ide fertun koji je bogatije ukrašen crvenim preborom i isto nafaldan, naknjigan sitnim faldama, a obrubljen čipkom,.
Gornji dio ženske nošnje sastoji se od podoplečka koji se upasava u rubaču i na kojeg dolazi fertun a na fertun remen takozvana tkanica koju je danas jako teško pronaći,
Na podoplečak ide oplečak, koji se u dubravskom kraju razlikuje od ostalih moslavačkih oplečaka po tome što je rezan odmah ispod grudiju i ne upasiva se u rubaču, prednja strana oplečka nafaldana je sitnim faldama, a spojen je ispod vrata crvenom vrpcom ili šarenom takozvanom češkom vrpcom. Rukavi oplečka su široki i bogato ukrašeni crvenim preborom, Od nakita se je nosila "Dubravska rema" ili ogrlica krunašica , srebrne krune nanizane na baršunastu traku, Na glavi žene su imale paculjicu koja je bila bogato ukrašena svilenim cvijetićima, raznim zlatnim i srebrnim ukrasima, ogledalcima. Na stražnjem dijelu paculjice kunđalu nosila se je dvostruka mašna crvene ili naranđaste boje, a strarije žene su imale plave, zelene i ljubičaste mašne.
Pored ovih paculjica odnosno poculica nosila se i još jedna vrsta poculica koja ima ukrašen zadnji dio vezom ili ukrasnim trakama a obrubljena je širokom čipkom,
Pored svečanih nošnji prestavili smo i bijelu korizmenu nošnju, koja je u potpunosti bijela, a žene su na glavi imale bijele peče, marame koje su se preklapale na vrhu glave, a starije žene su ih vezala ispod brade,. Ova nošnja na sebi ima ukrase od bijele čipke ili bijelog prebora, a osim u korizmi nosila se je i na pogrebe i za vrijeme žalovanja,
Pored dubravski nošnji predstavili smo i dvije moslavačke, kako bi prikazali raznolikost i po čemu se razlikuju dubravske od ostalih
Moslavačke nošnje sastoje se od istih dijelova kao i dubravske samo su tkane sa uzorkom koji se naziva Šajnovićeva kocka, a oplečak se upasuje u rubaču. Oko vrata su se nosili sekanci ili sijekanci, ogrlice u 4 niza od poludragog kamena, nekada je jedan niz vrijedio jednu kravu ili jednu ral zemlje, kolegica je na glavi imala moslavačku pršu, bogato ukrašeno žensko oglavlje koje je ukrašeno svilenim cvijećem i srebrom, a na vrhu ima četverostruku mašnu.
Druga moslavačka nošnja je ista kao i prethodna samo od nakita ima ogrlicu krunašicu sa nekoliko nizova srebrnih kruna nekadašnjeg novca a gospođa na glavi ima moslavačku peču.
Pored ženskih svečanih i korizmene nošnje predstavili smo i dvije muške koje su jednostavnije bez ukrasa.
Zahvaljuemo se svima onima koji su nam pomogli prilikom prikupljanja fotografija u Paruževcu, gospođi Ivanki Mikešini iz Cugovca koja je naslijedila nošnju od svekrve gospođe Mikešine iz Dubrave i koja nam je poslala fotografije paculjice sa širokom čipkom.
Ireni Bradić zahvaljujemo što nam je posudila stogodišnje paculjice i to obje vrste kako bi lakše rekonstruirali i napravili nove,
Zahvaljumo i gospođi Nadi Runjavec iz Markovca koja nam je posudila nekoliko narodnih nošnji, i svima onima koji su bili uz nas i podupirali nas,,
Nakon godinu i pol dana uspjeli smo prikupiti etno građu na temelju koje smo obnovili narodne nošnje,

VRH