POSTOVI (Novosti | Najave | Blog)

Senjski interdisciplinarni simpozij

Post festum: 2. senjski interdisciplinarni simpozij Dragi Novače!

Senj ima buru i Novaka

Izlaganja na simpoziju bila su izvorna i sadržajna, otkrivala su nove poglede na lik i djelo Vjenceslava Novaka. I rasprave su donijele propitivanja Novakova književnog opusa, ukazujući na njegovu svježinu i aktualnost
U Senju gradu rodiše se i stvarahu nekih od najvažnijih hrvatskih književnika, među kojima se ističu Pavao Ritter Vitezović, Silvije Strahimir Kranjčević, Vjenceslav Novak, Milutin Cihlar Nehajev, Milan Ogrizović i Julije Rorauer.

Njima na spomen i počast, u Senju se održava Senjski interdisciplinarni simpozij, koji je osmislila mlada profesorica Ana Vukelić, idejna začetnica, voditeljica projekta i članica organizacijskog odbora. Zamisao jest da se svake godine spomenutim književnicima oda zaslužena počast okupljanjem stručnjaka iz različitih područja koji bi svojim radovima i izlaganjima dali novo viđenje senjskih velikana. Oni takav spomen svakako zaslužuju. Načelo interdisciplinarnosti odabrano je jer je Senj sa svojim književnicima te povijesnim, kulturnim i književnim obilježjima složeni topos koji se podaje različitim tumačenjima i pristupima. Tako je prošle godine održan 1. senjski interdisciplinarni simpozij, na spomen i počast Silviju Strahimiru Kranjčeviću.

Ovogodišnji simpozij održan je 26. i 27. travnja, u bogatomu tjednu proslave Dana grada Senja, a književno djelo Vjenceslava Novaka kao njegova tema bio je logičan izbor, s obzirom na to da se ove godine obilježava 160 godina od književnikova rođenja. K tomu i 120. je obljetnica objavljivanja Novakova romana Posljednji Stipančići.

Godina Vjenceslava Novaka
Zbog toga je senjsko Gradsko vijeće proglasilo 2019. godinom senjskog književnika Vjenceslava Novaka u gradu Senju. Na taj će se način mnoge gradske ustanove i institucije uključiti u odavanje počasti Vjenceslavu Novaku. Središnje mjesto u tim aktivnostima ima upravo 2. senjski interdisciplinarni simpozij pod naslovom Dragi Novače!. Tako je, naime, Josip Kozarac oslovljavao svojega bliskog prijatelja Vjenceslava Novaka u pismima što mu ih je slao.

No projekt Senjski interdisciplinarni simpozij probio je ne samo gradske nego i županijske granice, o čemu svjedoči i činjenica da se ovogodišnje okupljanje zbiva pod pokroviteljstvom HAZU.

Cilj 2. senjskog interdisciplinarnog simpozija jest aktualizacija, popularizacija i valorizacija Novakova značaja u Senju i izvan njega. Ovdje valja istaknuti da je Vjenceslav Novak bio djelatnim članom Matice hrvatske, a mnoga njegova književna djela tiskana su upravo u Matici hrvatskoj. Tako je i Novakov roman Posljednji Stipančići tiskan 1899. u Zagrebu. Štoviše, Novak je svoje kraće tekstove objavljivao i u Matičinu Vijencu.

Već samo svečano otvaranje Simpozija, 26. travnja, pokazalo je važnost događaja. O velikoj potpori i pomoći Grada Senja govorio je gradonačelnik Sanjin Rukavina. Kao predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i kao predsjednik organizacijskog odbora Simpozija prisutnima se obratio akademik Krešimir Nemec, koji je istaknuo važnost Vjenceslava Novaka za hrvatsku književnost te iskazao potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti svim ostalim kulturnim nastojanima u gradu podno Nehaja.

Svečanost su, uz gradonačelnika Rukavinu, uveličali zamjenik župana Ličko-senjske županije Vice Nekić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Senja Željko Tomljanović, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Kusin, dekan senjskog dekanata preč. Silvio Milin, ravnatelji gradskih ustanova i trgovačkih društava te profesori i učenici Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića i Srednje škole Pavla Rittera Vitezovića.

Posebnost ovoga drugoga Simpozija jest da su – u dvorani na otvaranju, kao i na predavanjima i druženjima – bili članovi Novakove obitelji, ponosni potomci i njihova djeca. Simpozij, podijeljen na već spomenute cjeline, odvijao se u četiri zasjedanja simboličnih naslova: Novakove ljubavi: glazba i Grad, Posljednji Stipančići 2019. godine, Novi pogledi na Novaka i Inspiracije. Radove su izložili: Sintija Čuljat, Sanja Majer-Bobetko, Marijan Lipovac, Helena Sablić-Tomić, Dejan Durić, Krešimir Nemec, Jelena Sabljić Vujica, Vjekoslava Jurdana, Andreja Kartelo-Nekić, Jadranka Jerčinović, Emilija Reljac Fajs, Žaklina Kutija, Nikola Šimić Tonin, Hrvoje Mesić, Jasna Šego, Eduard Pavlović, Vesna Pešić, Andrea Roknić Bežanić, Bruno Raguž, Mark Gjokaj, Dean Slavić, Diana Njegovan, Ivona Smolčić. Izlaganja su bila izvorna i sadržajna, otkrivala su nove poglede na lik i djelo Vjenceslava Novaka. I rasprave su donijele propitivanja Novakova književnoga opusa, ukazujući na njegovu svježinu i aktualnost. Uskoro se očekuje objavljivanje zbornika radova, što će biti, sudeći po izlaganjima, vrijedan i recentan prinos o Novakovu djelovanju u hrvatskoj književnosti i kulturi.

Lagum od neba do zemlje
Uza znanstveni dio Simpozija prikazana je igrana televizijska drama Posljednji Stipančići. Ta ekranizirana umjetnička intermedijska transpozicija Novakova najboljega romana snimljena je 1968. u režiji Eduarda Galića. Scenarij je napisao Jure Kaštelan, a istaknute glumačke uloge ostvarili su Nada Subotić, Helena Buljan, Fabijan Šovagović, Josip Marotti. Potom je otvorena izložba Lagum od neba do zemlje, koju su priredili senjski lovci na buru i munje, članovi Storm Chasing Teama. Riječ je o izložbi fotografija senjske bure upotpunjenoj kolažima burovitih dijelova senjske književnosti, odabranih po tematskom načelu. Sâm naziv izložbe potječe iz Novakova romana Posljednji Stipančići, u kojemu Novak biranim riječima opisuje senjsku buru: „Ah, bura, moja gospođice! Ne možete gradom nikamo nego da se rukama hvatate zida. A na moru, bog sačuvaj, lagum od neba do zemlje.“

Zatim je meteorolog Nikola Vikić-Topić održao predavanje o buri. Valja istaknuti da je Vikić-Topić na 2. senjskom interdisciplinarnom simpoziju sudjelovao u dvojakoj ulozi – kao stručnjak, ali i kao Novakov potomak, točnije prapraunuk. Izrazivši zadovoljstvo prijemom nazočne publike, istaknuto je da mu je Senj dao prigodu spojiti te dvije uloge na najbolji mogući način. Senjska publika je, također, imala prilike pogledati dokumentarni film Bura – priče jednog vjetra austrijskoga redatelja Bernharda Pötschera, koji prikazuje suživot čovjeka, krajolika i vremenskih uvjeta u Senju, Pagu, Novom Vinodolskom i Trstu, s burom kao okosnicom priče. Pötscher je izrazio zadovoljstvo pozivom na predstavljanje svojega filma i na tome zahvalio organizatorima, rekavši koliko je otpočetka očaran Senjem te da je to ljubav što samo jača iz godine u godinu, a dokaz joj je i petogodišnji projekt za snimanje spomenutoga filma.

Ovogodišnji 2. senjski interdisciplinarni simpozij Dragi Novače! bio je bogato znanstveno i kulturno zbivanje koje je dostojanstveno obilježilo veliku obljetnicu senjskog, hrvatskog i europskog književnika Vjenceslava Novaka. Bura kao temeljni motiv i simbol ovogodišnjega simpozija likovno je i grafički znalački (re)interpetirana i u promidžbenim materijalima s temeljnom modrom bojom. Bura je to koja najavljuje neke nove smjerove i bolja vremena. Pravi i pozitivni lagum, od neba do zemlje. Aktualizacija senjske književnosti, kulture i tradicije podignula je na zavidnu razinu. I to je još jedan kamen u zdanju – muzeju senjskih pisaca čija je izgradnja u tijeku.

Vjekoslava Jurdana

Opširnije
U Senju predstavljanje transkripcije senjskoga Korizmenjaka

U Senju će se u povodu Međunarodnoga dana muzeja 2019. godine predstaviti knjiga akademkinje Anice Nazor Korizmenjak – transkripcija s rječnikom. Riječ je o latiničkom prijepisu zbirke korizmenih propovijedi pisanih hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom i tipografski uzornom uglastom glagoljicom, koja je svoje faksimilno izdanje doživjela već 1981. godine u izdanju Senjskog muzejskog društva.

Predstavljanje će se održati 17. svibnja 2019. godine s početkom u 12 sati u Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva u Senju.

Knjigu koju su objavili Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Grad Senj predstavit će mons. dr. Mile Bogović, prof. dr. sc. Mateo Žagar te akademkinja Anica Nazor, koja je ujedno i autorica.

Istoga dana će se održati i izložba ”70. godišnjica djelovanja Senjskog muzejskog društva” s početkom u 11 sati u Gradskom muzeju Senj, promocija Senjskog zbornika 45/2018 i promocija knjige mons. dr. Mile Bogovića “Velebitsko podgorje i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti” s početkom u 19 sati u Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva Senj. Sve su aktivnosti posvećene obilježavanju Međunarodnog dana muzeja 2019. godine, kojim se svake godine brojne muzejske zajednice predstavljaju javnosti s ciljem promocije uloge muzeja u društvu.

A. V.

Opširnije
Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja izložbom i promocijama u Senju

Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo u prigodi proslave Međunarodnog dana muzeja 2019. godine na temu „Muzeji kao središta kulture: budućnost tradicije“ organiziraju izložbu “70. godišnjica djelovanja Senjskog muzejskog društva”, promociju Senjskog zbornika 45/2018 te promociju knjige mons. dr. Mile Bogovića “Velebitsko podgorje i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti”.

Otvorenje izložbe ”70. godišnjica djelovanja Senjskog muzejskog društva”  održat će se  17. svibnja 2019. godine u Gradskom muzeju Senj s početkom u 11,00 sati.
Predstavljanje Senjskog zbornika 45/2018 te predstavljanje knjige mons. dr. Mile Bogovića ”Velebitsko podgorje i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti” održat će se  17. svibnja 2019. godine u svečanoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Milutina Cihlara Nehajeva u Senju s početkom u 19,00 sati.

Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja svake godine 18. svibnja prilika je za okupljanje brojne muzejske zajednice i predstavljanje te upoznavanje javnosti sa značajnom ulogom muzeja u društvu raznim događanjima u sredini u kojoj djeluje s obavezom pripreme izložbe na zadanu temu MDC-a koja ove godine glasi Muzeji kao središta kulture: budućnost tradicije.

Gradski muzej je ove godine tim povodom odlučio pripremiti izložbu 70. godišnjica djelovanja Senjskog muzejskog društva, koja predstavlja osvrt na 70 godina djelovanja Senjskog muzejskog društva. Istaknuti građani Senja na čelu s dr. Vukom Krajačem, koji je ujedno bio prvi predsjednik Senjskog muzejskog društva sve do svoje smrti 1962. godine, osnovali su Senjsko muzejsko društvo s ciljem zaštite bogate senjske kulturno-povijesne baštine te sakupljanja muzejske građe i osnutka budućeg muzeja, koji bi pohranio i sačuvao istu. Nasljeđuje ga prof. Ante Glavičić. Godine 1949. osnovan je Inicijativni odbor za osnivanje Senjskog muzejskog društva, koje je sljedeće godine i osnovano. Od svojega osnutka Društvo neumorno radi na obnovi muzejske zgrade (palače Vukasović), na tvrđavi Nehaj kao i na većini zgrada u gradu Senju koje su stradale u Drugom svjetskom ratu, a također i na turističkoj promidžbi Grada i njegovih spomenika kulture.

Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo zaslugom prof. Glavičića pokrenuli su znanstvenu publikaciju Senjski zbornik u kojem se objavljenim radovima od 1965. godine osvjetljava i predstavlja cjelokupna povijest grada Senja i okolice koja je sastavni dio naše nacionalne baštine. Do danas je tiskano 45 brojeva ove enciklopedije kulturno-povijesne baštine grada Senja. Tijekom svojega postojanja Senjsko muzejsko društvo zajedno s Gradskim muzejom Senj uključeno je u razne projekte: obilježavanje raznih obljetnica, izložbi, izdavanje raznih publikacija, organizacija skupova i sl.

Nakon smrti prof. Ante Glavičića 2003. godine Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo nastavili su sa svim započetim projektima i s redovitim izdavanjem Senjskog zbornika. U sve značajnije projekte Gradski muzej Senj uključio je i Senjsko muzejsko društvo, koje danas broji oko 100 članova.
Nakon ovoga povijesnog podsjećanja na 70 godina djelovanja Senjskog muzejskog društva u suradnji s Gradskim muzejom Senj može se zaključiti da ono uspješno izvršava svoju kulturnu, znanstvenu, edukativnu i promidžbenu zadaću na opće dobro i zadovoljstvo građana Senja i muzejske djelatnosti.

Moderator predstavljanja: Blaženka Ljubović, prof.
U glazbenom dijelu programa nastupaju polaznici Škole gitare – Gitariziranje pod vodstvom profesora Domagoja Biondića: Luka Krmpotić, Šimun Žarković i Roko Tomljanović.

GMS

Foto: D. Brozičević

Opširnije
Predstavljanje transkripcije senjskoga Korizmenjaka iz 1508. godine u NSK

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u utorak 7. svibnja 2019. godine u 12 sati bit će predstavljena knjiga akademkinje Anice Nazor pod nazivom Korizmenjak, transkripcija s rječnikom.

Knjigu koju su objavili Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Grad Senj predstavit će akademik Stjepan Damjanović, izv. prof. dr. sc. Boris Kuzmić i akademkinja Anica Nazor, koja je ujedno i autorica.

Riječ je o latiničkome prijepisu zbirke korizmenih propovijedi pisanih hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom i tipografski uzornom uglastom glagoljicom koja je svoje faksimilno izdanje doživjela već 1981. godine u izdanju Senjskoga muzejskog društva.

Transkripcija s rječnikom senjskoga Korizmenjaka iz 1508. godine priređena je u sklopu projekta Hrvatska glagoljica – digitalizacija građe i uspostava digitalne zbirke  koji provodi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. S obzirom na važnost senjske tiskare i broj glagoljskih knjiga otisnutih u razdoblju njezina djelovanja, između 1494. i 1508. godine, u Projekt je uključen i Grad Senj.

Recenzenti su toga vrijedna izdanja dr. sc. Ivan Kosić i prof. dr. sc. Mateo Žagar. Knjiga je objavljena u 150 primjeraka, a njezino objavljivanje potpomogli su Grad Senj i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Uz knjigu je tiskana i promidžbena grafička mapa koju je oslikala Vjera Reiser. Slike koje su dio mape ilustriraju priče iz Korizmenjaka, poput Škrtoga sina, koje su se poslije utemeljile u hrvatskoj književnosti.

NSK

Opširnije
Julije Rorauer dobio bistu u senjskom Parku književnika

25. travnja 2019. u Parku senjskih književnika u organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Senja svečano je otkrivena bista senjskog književnika i prevoditelja Julija Rorauera u povodu 160. godišnjice rođenja.

Bistu je otkrio gradonačelnik grada Senja Sanjin Rukavina, koji je ovom prigodom iskazao svoju podršku svim daljnjim planovima i projektima u kulturi te je kazao kako je posebna čast otkriti bistu istaknutoga Senjanina upravo u povodu obilježavanja Dana grada Senja.

Uvodnim su se riječima okupljenima obratili Mislav Bilović, v. d. pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela Grada Senja, koji je posebno istaknuo zaslugu Grada i gradonačelnika Rukavine u realizaciji ovoga projekta i zahvalio mu na ovom simboličnom činu iskazivanja časti Roraueru te Ana Vukelić, koja je predstavila lik i djelo ovoga znamenitog Senjanina te naglasila kako je ovo posebna godina za Senj jer dva senjska velikana – Vjenceslav Novak i Julije Rorauer slave 160. godišnjicu rođenja.


Otkrivanju biste nazočio je i zamjenik gradonačelnika grada Senja Jurica Tomljanović.

Bista je djelo akademskog kipara Slavena Miličevića.

A. Vukelić

Opširnije
Senjski simpozij posvećen Novaku nadmašio sva očekivanja

Simpozij smo uspješno priveli kraju, ispratili smo sudionike, podijelili potvrde, zaplavili smo senjski Potok i sve ulice ova dva dana u skladu s dominantnom bojom ovogodišnjega simpozija.

Prošli je simpozij bio nadahnjujuć, no ovaj je imao jednu drugu, novu dimenziju - u dvorani na otvorenju, ali i na predavanjima i druženjima s nama je bila Novakova obitelj, ponosni potomci i njihova djeca - nove generacije kojima je Senj otkrio novo o njihovomu djedu, pradjedu, prapradjedu...

Izlaganja su bila osvježavajuća, sadržajna, otkrivala su nove poglede na Novaka, na njegov lik i djelo, na sve što je bio i na ono što je stvarao, postavljala su pitanja i tražila odgovore.
Kakav će tek biti zbornik radova - uistinu prava škrinjica bogatstva - senjskog, osobnog, kulturno-umjetničkog!

Hvala svima koji su pomogli da se ideja pretvori u djelo, hvala onima koji su iskreno podržavali simpozij, onima koji su došli, slušali, pitali, raspravljali.
Hvala im što nisu bili glasni samo na društvenim mrežama, u kafićima i kod kuće.

Hvala svima od srca.
Hvala i tebi, dragi Novače.


P. S. Žao nam je što slikanje ispred rodne kuće Vjenceslava Novaka nismo obavili prvi dan - bilo bi nas više i najviše. Lijepo je i ovako - tu smo.
Na simpozij, nažalost, nisu uspjeli doći Ivona Smolčić, mag. educ. philol. croat, Filozofski fakultet u Zagrebu, mr. sc. Žaklina Kutija (Zadar) i Nikola Šimić-Tonin (Zadar) zbog nepredvidivih okolnosti. Bit će s nama u zborniku.

Više fotografija: https://www.facebook.com/senjugradu/posts/439422600165947?__xts__[0]=68.ARC1b_L5eCBKfKkJmSA-MTZBU3wW...

(autor fotografija: Dinko Brozičević)

Opširnije
2. SENJSKI INTERDISCIPLINARNI SIMPOZIJ: Dragi Novače! (HAZU)

[2. SENJSKI INTERDISCIPLINARNI SIMPOZIJ U GODINI VJENCESLAVA NOVAKA: Dragi Novače! pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]

26. i 27. travnja 2019.
književnost i književna kritika, jezik, povijest, glazba, duhovnost, biografija, sociologija književnosti, film i kazalište
Sve dodatne informacije (i obrazac) mogu se dobiti na e-mail adrese ana.vukelic@senj.hr ili senjugradu@gmail.com.

#godinasenjskogknjiževnikaVjenceslavaNovaka
#Senj #senjskiinterdisciplinarnisimpozij2019

Dođite, sudjelujte i uvjerite se što je prošle godine privuklo više od 20 izlagača i predavača baš u naš Senj! :)


Opširnije
Otvoren je drugi Senjski interdisciplinarni simpozij posvećen Vjenceslavu Novaku

 Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva u Senju 26. travnja u 10 sati otvoren je drugi Senjski interdisciplinarni simpozij posvećen Vjenceslavu Novaku u povodu 160. godišnjice rođenja pod nazivom Dragi Novače!

Svečani je program Simpozija započeo pjesmom ženske klape Senjkinje, koja je otpjevala Pismu Senjanov iz svita autora Krešimira Stanišića.

Gostima se prigodno obratila prof. Ana Vukelić, jedna od organizatorica Simpozija i voditeljica projekta, koja je pozdravila prisutne, a posebice članove Novakove obitelji i naglasila važnost ovoga događaja u Godini senjskog književnika Vjenceslava Novaka, ali i posebnost manifestacije kao jedinstvenog događaja u Senju. Zahvalila je također svima koji su pomogli da Simpozij dobije svoju puninu. Posebno je istaknula veliku potporu i pomoć Grada Senja te pozvala gradonačelnika Sanjina Rukavinu da prigodnim riječima svečano otvori skup. Gradonačelnik Sanjin Rukavina u govoru je pozdravio prisutne sudionike, Novakove potomke i sve goste te je kazao kako Grad Senj i dalje daje punu potporu razvoju kulture. Kao predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i kao predsjednik Organizacijskog odbora Simpozija prisutnima se obratio akademik Krešimir Nemec koji je istaknuo važnost Vjenceslava Novaka za hrvatsku književnost te je iskazao potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti svim ostalim kulturnim nastojanima u gradu podno Nehaja. U nastavku otvaranja predstavljen je Zbornik radova 1. Senjskog interdisciplinarnog simpozija 2018. godine posvećenog Silviju Strahimiru Kranjčeviću, koji su predstavile dr. sc. Jasna Šego te prof. Ana Vukelić.

Svečanost su, uz gradonačelnika Rukavinu, uveličali zamjenik župana Ličko-senjske županije Vice Nekić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Senja Željko Tomljanović, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Kusin, dekan senjskog dekanata Silvio Milin, ravnatelji gradskih ustanova i trgovačkih društava te profesori i učenici Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića i Srednje škole Pavla Rittera Vitezovića. Program je u nastavku ponovno obogatio nastup ženske klape Senjkinje.

Tematska predavanja započela su nakon otvaranja, a ugodno druženje i izlaganja znanstvenih radova traju čitav dan u petak i subotu.

Posebnost prvoga dana svakako je Lagum od neba do zemlje  – izložba Storm Chasing Teama Senj, predavanje Nikole Vikića-Topića, Novakova prapraunuka o buri te promocija dokumentarnog filma Bura austrijskog redatelja Bernharda Pötschera s početkom u 17.30.

A. Vukelić

(autor fotografija: Dinko Brozičević)

Opširnije
“Lagum od neba do zemlje” u sklopu 2. Senjskog interdisciplinarnog simpozija

U poslijepodnevnom dijelu 2. Senjskog interdisciplinarnog simpozija: Dragi Novače! održan je foto-filmski specijal naziva Lagum od neba do zemlje, u sklopu kojega je postavljena izložba fotografija Storm Chasing Teama Senj i predstavljen dokumentarni film o buri. Gosti večeri bili su Nikola Vikić-Topić, poznato lice RTL-ove vremenske prognoze, koji je održao predavanje o buri te austrijski redatelj i autor dokumentarnoga filma Bura – priče jednog vjetra Bernhard Pötscher.

Međutim, Vikić-Topić naglasio je kako je na 2. Senjskom interdisciplinarnom simpoziju u dvojakoj ulozi – kao stručnjak, ali i kao Novakov potomak, točnije prapraunuk te dodao kako je mu je Senj dao priliku da spoji te dvije uloge na najbolji mogući način.

„Iznimna je čast sudjelovati na skupu koji je posvećen mojem i vašem Novaku, posebice u specijalu “Lagum od neba do zemlje”, nazvan upravo prema njegovim opisima bure u Posljednjim Stipančićima“ – kazao je Vikić-Topić.

Senjska je publika također imala prilike pogledati dokumentarni film Bura – priče jednog vjetra Bernharda Pötschera koji prikazuje suživot čovjeka, krajolika i vremenskih prilika u Senju, Pagu, Novom Vindolskom i Trstu, s burom kao okosnicom priče. Neki od protagonista filma su dugogodišnji meteorolog postaje Zavižan Ante Vukušić, senjski pjesnik Krešimir Stanišić, umirovljeni kapetan duge plovidbe Miljenko Žanić (Novi Vinodolski), Josip Vrban (Sveti Juraj), Marinko Špalj (Senj), Damir Vukelić – Beli, Lucijan Španić (Storm Chasing Team Senj) i voditelj Muzeja bure u Trstu Rino Lombardi, koji je prisustvovao i promociji filma, te VID Bonaca sa skladbom Volim kad zapuše. Pötscher je izrazio zadovoljstvo pozivom na predstavljanje svojega filma i na tome zahvalio organizatorima Simpozija, rekavši kako je otpočetka očaran Senjom te da je to ljubav koja samo jača iz godine u godinu, što dokazuje i petogodišnji projekt snimanja spomenutoga filma.

U nastavku večeri predstavljena je izložba fotografija članova Storm Chasing Teama Senj, a Mario Devčić, jedan do članova, obratio se okupljenima kazavši kako je za Stormse bura sugrađanka i prijateljica te je zahvalio svima koji ih aktivno prate i pružaju podršku.

A. Vukelić

(autor fotografija: Dinko Brozičević)

Opširnije
Milan Ogrizović ponovno u rodnome Senju

Povodom blagdana svetog Jurja i Dana Grada Senja, u utorak 23. travnja u tvrđavi Nehaj u Senju održat će se svečano otvorenje izložbe Milan Ogrizović i kazalište koju je priredio Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Otvorenju će prisustvovati autorica izložbe Anamarija Žugić, Ogrizovićeva unuka kostimografkinja Ljubica Wagner s obitelji, predstavnici Grada Senja na čelu s gradonačelnikom Sanjinom Rukavinom te predstavnici Gradskog muzeja Senj. Izložba će biti otvorena za posjetitelje do 24. svibnja i moguće ju je razgledati svaki dan (i vikendom) od 10 do 18 sati. Organizator i pokrovitelj izložbe je Grad Senj.
Mlada teatrologinja Anamarija Žugić izložbu Milan Ogrizović i kazalište osmislila je 2017. povodom 140. godišnjice Ogrozovićeva rođenja kada je bila postavljena u Narodnom domu HAZU u Zagrebu. Izložba je bila prigoda da se na svjetlo iznese dosad neviđena ili vrlo rijetko viđena građa o kazališnom radu Milana Ogrizovića koji je kao književnik, dramatičar i kritičar, lektor, dramaturg, esejist, polemičar i satiričar, stvarajući tijekom prvih dvadeset godina 20. stoljeća, svojim žanrovski i stilski raznolikim opusom obilježio povijest hrvatskog kazališta i književnosti.
Izložba je podijeljena u sedam cjelina koje okupljaju različite aspekte Ogrizovićeve kazališne djelatnosti. Prva je cjelina posvećena svestranom radu Milana Ogrizovića, a temelji se na novinskim kritikama i repertoarnim vijestima, teorijskim tekstovima i dokumentima koji rasvjetljuju njegovu pedagošku, predavačku djelatnost u sklopu Glumačke škole u Zagrebu te kroz javna predavanja s kazališnom tematikom. Među izlošcima posebno se ističu njegova tiskana izdanja o hrvatskom kazalištu, operi i Glumačkoj školi. Preostalih šest cjelina skreće pozornost na Ogrizovićev rad kao libretista, autora prigodnica, dramatizacija, artističkih jednočinki, zatim dramskih tekstova s povijesnom tematikom ili temeljenih na narodnoj pjesmi i, naposljetku, kao autora izvornih dramskih tekstova poput antologijske Hasanaginice, Vučine i Objavljenja.
Na izložbi su prikazani i autorovi rukopisni dramski tekstovi, libreta i pripadne partiture, redateljske knjige, kazališne cedulje, kazališni plakati, kazališna dokumentacija koja svjedoči o Ogrizovićevoj širokoj kazališnoj djelatnosti, kazališne fotografije, scenografske i kostimografske skice, umjetnički portreti, snimke kazališnih predstava, kao i kostimi Ljubice Wagner.
Milan Ogrizović rodio se u Senju 12. veljače 1877., a umro je u Zagrebu 25. kolovoza 1923. Studij matematike i klasične filologije završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1904. i doktorirao temom iz filologije. Radio je kao srednjoškolski profesor, lektor i dramaturg u zagrebačkom HNK te kao nastavnik na Glumačkoj školi u Zagrebu. Pisao je pjesme, novele, crtice, operna libreta, kazališne i književne kritike, a najveći doprinos književnosti hrvatske moderne dao je kao jedan od najizvođenijih hrvatskih dramatičara. Prva mu je drama Dah, ibsenovskog nadahnuća, praizvedena u HNK 1901., a poslije se sve više nadahnjivao narodnim pjesništvom i nacionalnom poviješću. Najpopularnija Ogrizovićeva drama je Hasanaginica (1909.) koja se na repertoaru zagrebačkog HNK zadržala desetljećima. Tetralogiju Godina ljubavi (1907.) čine jednočinke Proljetno jutro (1903.), Ljetno popodne (1904.), Jesenje veče (1903.) i Zimska noć (1906.). Izvedene su mu i drame Banović Strahinja (1912.), Objavljenje (1917.), Smrt Smail-age Čengića (1919.), Vučina (1921.), U Bečkom Novom Mjestu (1921,) i druge. Više je djela objavio u suradnji s drugim književnicima, a s Andrijom Milčinovićem objavio je naturalistički pisanu povijesnu dramu Prokletstvo (1907.), koju je cenzura zabranjivala pa je praizvedena tek 1965. U knjizi Tajna vrata (1917.) tiskao je sedam novela, objavljivanih u časopisima od 1905. do 1917. Teatrološki su vrijedna i Ogrizovićeva djela Pedeset godina hrvatskog kazališta: (1860–1910) (1910.) i Hrvatska opera: (1870–1920) (1920). Baveći se i književnom kritikom, Ogrizović je najavio dva najveća hrvatska pisca svoga doba, Antuna Gustava Matoša i Miroslava Krležu.
Milan Ogrizović bio je aktivan i u političkom životu pa je od 1908. do 1911. bio zastupnik Hrvatske stranke prava (frankovci) u Hrvatskom saboru. Bio je otac Bogdana Ogrizovića, profesora matematike i antifašista koji je pogubljen 1943. u zagrebačkoj Dubravi kao žrtva ustaškog terora.

Marijan Lipovac

Opširnije
VRH