Što na nebu sja visoko...
Ero sa onoga svijeta
Komični libreto Milana Begovića "Ero sa onoga svijeta" uz nadahnuće muza uglazbio je Jakov Gotovac. Od praizvedbe (2.10. 1935.) u Zagrebu do danas, ova komična opera izvedena je više od stotinu puta, postavši nedostignuti uzor u ovom glazbenom žanru. Egzotična scenografija i melodika osvojila je gledatelje u više od pedeset europskih pozornica. No nigdje kao u Vrlici, na česmi Ero ne doziva tako srdačno svoju Đulu. Vrlika koja je Begoviću bila inspiracija za ovo djelo ostaje najljepšom pozornicom za scensko izvođenje opere. I uvijek iznova čovjek se pita što nas u tom djelu privlači: radost ili zanos, inicijacija i udvaranje, snaga i prkos ili sve to u jednom, u vrličkom kolu jedinstvenom, neponovljivom iako nitko od plesača ni riječ ne prozbori.
U jednoj od najljepših i najpopularnijih hrvatskih opera "Ero sa onoga svijeta" za koju je libreto napisao Milan Begović, a glazbu je skladao Jakov Gotovac završni ples je vrličko kolo koje nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Ples i bogatstvo vrličke nošnje stapaju se u sklad boja, pokreta i pjesme svjedočeći o neuništivosti tradicije hrvatskog čovjeka.
U jednoj od najljepših i najpopularnijih hrvatskih opera "Ero sa onoga svijeta" za koju je libreto napisao Milan Begović, a glazbu je skladao Jakov Gotovac završni ples je vrličko kolo koje nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Ples i bogatstvo vrličke nošnje stapaju se u sklad boja, pokreta i pjesme svjedočeći o neuništivosti tradicije hrvatskog čovjeka.
