Predstavljanje kajkavsko- čakavske zbirke poezije

Osebunjek

Predstavljanje kajkavsko-čakavske zbirke poezije Breberika & Eklektika autora Božice Brkan i Borisa Domagoja Biletića, u izdanju Kajkavskog spravišča

Kajkavsko - čakavska zbirka poezije Breberika i Eklektika u Vrbovcu

 

U Narodnoj knjižnici Vrbovec Udruga Osebunjek predstavila je novu kajkavsko-čakavsku zbirku poezije Breberika & Eklektika Božice Brkan i Borisa Domagoja Biletića, u izdanju Kajkavskog spravišča. O zbirci su, uz druge, pisali Ljerka Car Matutinović u Vijencu, Đuro Vidmarović te urednica i recenzentica zbirke književnica Božica Pažur:

"Rekli bismo – arhaični i rijedak, izvorni kekavski zavičajni idiom u Božice Brkan uzdignut je na razinu pripovjedne komunikativnosti, književne umjetnine i vlastitog jezičnog standarda. Brkanova stvara slobodnim stihom, takoreći na način Prirode, čije grananje podliježe različitosti. Pojedini stih u svom rastu i imenovanju skraćuje se ili produžuje, hvata se vitice drugog stiha istim principom slikovnosti".

Na predstavljanju je pjesme čitala sama autorica, predstavljanje je vodila Katarina Zadrija. Drugi, čakavski dio zbirke autora Borisa Domagoja Biletića pod nazivom "Eklektika" predstavila je Božica Brkan, koja nam je i pročitala jednu autorovu čakavsku pjesmu.

 

Okupili smo lijepi broj ljudi koji su uživali u poeziji, a nakon predstavljanja zbirke u razgovoru o jeziku, prvenstveno kajkavskom te odnosu dijalekata i standarda, sličnostima i razlikama kajkavskih idioma, zaboravljenim riječima koje mi koji pišemo ponovo otkrivamo, o važnosti prenošenja naših govora na djecu i čuvanju jezika kao baštine i dio identiteta. Jer, ako se ovako nastavi ne samo da ćemo uskoro ostati bez kajkavskog i čakavskog dijalekta, nego i bez hrvatskoga kao jednoga od malih jezika. U naš se jezik udomaćuju tuđice, dok naše dijalektalne riječi nestaju. Zahvaljujući autorima kao što su književnica Brkan i književnik Biletić postoji nada da se to ipak u skoroj budućnosti neće dogoditi.

 

Profesorica Brkan ima volju, marljivost i snagu lokomotive, urođenu moslavačkim graničarima koja pokreće, koja ide naprijed. Vjerujemo da će svojim radom i marljivošću povući za sobom ljubitelje kajkavskog jezika i kulture. Zahvaljujemo joj na neumornom radu i predanju tome cilju.

 

Zahvaljujemo Narodnoj knjižnici Vrbovec i knjižničarki Mateji Hrgovan na gostoprimstvu.

 

Zahvaljujemo gospodinu Miljenku Brezaku na fotografijama.

Katarina Zadrija


Podijeli ovu stranicu

VRH