Na poziv prijateljske nam udruge "Peski Art Đurđevac", sudjelovali smo
na manifestaciji "Peščani svojemu gradu 2019" koja se održava 7 godinu
za redom uoči Picokijade.
Kulturna udruga "Sveti Martin" Dubrava
prezentirala je svečane narodne nošnje dubravskog kraja, i to tri
crvene, jednu korizmenu bijelu, i dvije moslavačke te dvije muške
narodne nošnje,
Dubravska narodna nošnja pripada panonskoj zoni
narodnih nošnji, regionalno sjeverozapadnoj Moslavini ili takozvnoj
Crvenoj Moslavini.
Dubravska narodna nošnja specifična je po preboru
ili pismu koje je crvene boje. Na narodnoj nošnji koriste se floralni
motivi .
Svaka ženska svečana narodna nošnja sastoji se od nekoliko
dijelova, kurti odnosno podsuknji. Nekada su žene nosile od 2 do 6
podsuknji kako bi izgledale što bogatije i imale što šire
bokove.Kolegica Ana je ovaj puta imala tri podsuknje koje su bile bogato
nafaldane i koje smo pokalazali kako bi posjetioci vidjeli kako to
izgleda i zbog čega je rubača tako bogata i široka
Na podsuknje ide
rubača ili suknja, koja se je šivala od 4 ili 5 pola, kod 4 pole, tri su
bile prebrane crvenim pismom, a prednja četvrta je bila bijela, isto
tako je bilo i sa rubačama u pet pola.
Krajem 19 i početkom 20
stoljeća narodna nošnja se postepeno skračuje i dodaje se na rubove
čipka, koja može biti heklana, štikana, dupljana, ili strojna.
Pole
koje na sebi imaju crveni prebor ili pismo bogato su nafaldane sitnim
faldama .Rubača nema uzorak svojom cijelom dužinomo nego maksimalno do
polovice svoje dužine, ali u novije vrijeme se pojavljuju i sitni crveni
ukrasi i na gornjem dijelu rubače,
Na rubaču ide fertun koji je bogatije ukrašen crvenim preborom i isto nafaldan, naknjigan sitnim faldama, a obrubljen čipkom,.
Gornji dio ženske nošnje sastoji se od podoplečka koji se upasava u
rubaču i na kojeg dolazi fertun a na fertun remen takozvana tkanica koju
je danas jako teško pronaći,
Na podoplečak ide oplečak, koji se u
dubravskom kraju razlikuje od ostalih moslavačkih oplečaka po tome što
je rezan odmah ispod grudiju i ne upasiva se u rubaču, prednja strana
oplečka nafaldana je sitnim faldama, a spojen je ispod vrata crvenom
vrpcom ili šarenom takozvanom češkom vrpcom. Rukavi oplečka su široki i
bogato ukrašeni crvenim preborom, Od nakita se je nosila "Dubravska
rema" ili ogrlica krunašica , srebrne krune nanizane na baršunastu
traku, Na glavi žene su imale paculjicu koja je bila bogato ukrašena
svilenim cvijetićima, raznim zlatnim i srebrnim ukrasima, ogledalcima.
Na stražnjem dijelu paculjice kunđalu nosila se je dvostruka mašna
crvene ili naranđaste boje, a strarije žene su imale plave, zelene i
ljubičaste mašne.
Pored ovih paculjica odnosno poculica nosila se i
još jedna vrsta poculica koja ima ukrašen zadnji dio vezom ili ukrasnim
trakama a obrubljena je širokom čipkom,
Pored svečanih nošnji
prestavili smo i bijelu korizmenu nošnju, koja je u potpunosti bijela, a
žene su na glavi imale bijele peče, marame koje su se preklapale na
vrhu glave, a starije žene su ih vezala ispod brade,. Ova nošnja na sebi
ima ukrase od bijele čipke ili bijelog prebora, a osim u korizmi
nosila se je i na pogrebe i za vrijeme žalovanja,
Pored dubravski
nošnji predstavili smo i dvije moslavačke, kako bi prikazali raznolikost
i po čemu se razlikuju dubravske od ostalih
Moslavačke nošnje
sastoje se od istih dijelova kao i dubravske samo su tkane sa uzorkom
koji se naziva Šajnovićeva kocka, a oplečak se upasuje u rubaču. Oko
vrata su se nosili sekanci ili sijekanci, ogrlice u 4 niza od poludragog
kamena, nekada je jedan niz vrijedio jednu kravu ili jednu ral zemlje,
kolegica je na glavi imala moslavačku pršu, bogato ukrašeno žensko
oglavlje koje je ukrašeno svilenim cvijećem i srebrom, a na vrhu ima
četverostruku mašnu.
Druga moslavačka nošnja je ista kao i prethodna
samo od nakita ima ogrlicu krunašicu sa nekoliko nizova srebrnih kruna
nekadašnjeg novca a gospođa na glavi ima moslavačku peču.
Pored ženskih svečanih i korizmene nošnje predstavili smo i dvije muške koje su jednostavnije bez ukrasa.
Zahvaljuemo se svima onima koji su nam pomogli prilikom prikupljanja
fotografija u Paruževcu, gospođi Ivanki Mikešini iz Cugovca koja je
naslijedila nošnju od svekrve gospođe Mikešine iz Dubrave i koja nam je
poslala fotografije paculjice sa širokom čipkom.
Ireni Bradić
zahvaljujemo što nam je posudila stogodišnje paculjice i to obje vrste
kako bi lakše rekonstruirali i napravili nove,
Zahvaljumo i gospođi
Nadi Runjavec iz Markovca koja nam je posudila nekoliko narodnih nošnji,
i svima onima koji su bili uz nas i podupirali nas,,
Nakon godinu i pol dana uspjeli smo prikupiti etno građu na temelju koje smo obnovili narodne nošnje,