Udruga Zavičajna zbirka Enriko Depiera (udruga ZZED) iz Tinjana organizira prigodan kulturni program kojim će obogatiti prvi Festival Istarskog pršuta koji se od 19. do 21. srpnja 2019. održava u Tinjanu.
Ostavština obitelji Brajša naziv je nove izložbe koja će za sve posjetitelje biti otvorena u petak, 19. srpnja 2019. godine u tinjanskom Domu mladih, od 20 sati. Dan kasnije, također u Domu mladih s početkom u 20 sati večer je rezervirana za predavanja. Docentica s pulskog sveučilišta Ivana Paula Gortan-Carlin održat će gostujuće predavanje pod naslovom „Matko Brajša-Rašan i Antonio Smareglia: istarski skladatelji i suvremenici na prijelazu u 20. stoljeće“, dok će Nina Brečević, magistra povijesti i hrvatskog jezika i književnosti predstaviti svoje istraživanje pod naslovom „Stojan Brajša – život oca, vjernika, učitelja, odvjetnika, publicista, idealista“. Mlada tinjanska pjevačica Diana Krizmanić izvest će prigodne Brajšine pjesme, a Kumpanija Kosirići Tinjan će predstaviti dio svog folklornog programa. Čitav program će moderirati kustos i voditelj zbirke Depiera, Ivan Smoljan.
Najveći doprinos za realizaciju ove izložbe ima unuka Matka Brajše-Rašana i kći Stojana Brajše, Božena Brajša. Znajući da se u tinjanskoj Zavičajnoj zbirci nalaze vrijedni predmeti povezani s njenim djedom, odlučila je Zbirci darovati predmete koji potječu od oca Stojana i djeda Matka Brajše, a koji su se dosad nalazili u stanu obitelji Brajša u Trstu. Osim predmeta Matka Brajše-Rašana, ovim darom Zbirka postaje bogatija i za veći broj predmeta njegovog sina, poznatog pravnika, publicista i političara, Stojana Brajše. Ova izložba prilika je za širu publiku da razgleda, između ostalog, i po prvi puta izložene predmete iz života Stojana Brajše, te da kroz predavanja i izložbu svi zajedno spoznamo veličinu ostavštine obitelji Brajša, koja premašuje okvire lokalnog značaja.
Izložba i predavanja u srpnju dio su novog projekta udruge ZZED, pod nazivom „Tinjanska glazbena priča“ koji osim navedenog obuhvaća proučavanje i predstavljanje javnosti kulturno-glazbenog nasljeđa svećenika i etnologa Josefa Ptašinskog, te restauraciju klavira iz Zavičajne zbirke, koji potječe iz 1860.-ih godina