Miserere

Glazbeni klub Lisinski

U sklopu

28. Svečanosti Pasionske baštine

Koncert Miserere

Sekcija Gospodnetić Singers

Glazbenog kluba Lisinski

Na programu:

Hrvatski tradicionalni napjev: Stala majka pod raspelom
Tomas Luis da Victoria (oko 1548-1611): Ave Maria
Tomas Luis da Victoria: Jesu dulcis memoria
William Byrd (1543-1623): Ave verum corpus
Thomas Tallis (oko 1505-1585): Heare the voyce and prayer of thy servaunts
Jakob Gallus (1550-1591): Ecce quomodo
Antonio Lotti (1667-1740): Miserere mei
J. S. Bach (1685-1750) (mel. H. L. Hassler): O Haupt voll Blut und Wunden, koral iz Matthäus – Passion BWV 244
Wolfgang Amadeus Mozart (1756-1791): Ave verum corpus K.618
Albe Vidaković (1914-1964) (rev. L. Županović 1997.): Descendit Jesus
Emil Cossetto (1918-2006): Stabat Mater
Josip degl' Ivellio (1969.): Ave verum
Bonaventura Duda (1924-2017): Barjaci kreću kraljevi
arr. Dražen Kurilovčan (1969): Tužna majko Isusova
Andrew Lloyd Weber (1948): Pie Jesu
Bruno Vlahek (1986): Tui nati vulnerati, VI stavak iz Stabat Mater
Zoltan Kodaly (1882-1967): Stala plačuć tužna mati
Uberto Pieroni (1952): Amen (Corale)

 Večerašnji program sadrži djela šesnaestorice skladatelja u dugoj tradiciji višeglasnog crkvenog pjevanja. Uz nekoliko strofnih himana pogodnih i za kongregacijsko sudjelovanje na programu se nalaze sakralna djela namijenjena za profesionalno izvođenje. To su većinom samostalna djela ili pojedini stavci iz većih cikličkih djela poput pasija, rekvijema, oratorija te duhovnih kantata. 

 Program započinje tradicionalnim hrvatskim korizmenim napjevom Stala majka. Među najpoznatijim protureformacijskim skladateljima (uz Giovannia Pierluigia da Palestrinu i Orlanda di Lassa) nalaze se Španjolac Thomas Luis de Victoria te Slovenac Jakob Petelin Gallus. Oba renesansna skladatelja poznati su po tome što su gotovo isključivo skladali sakralnu glazbu. Čak i kada je skladao svjetovne madrigale, Gallus im je uvijek pridao i moralnu pouku (i nazivi njegovih svjetovnih zbirki na to ukazuju - Harmonia morales i Moralia). Thomas Tallis koji se smatra jednim od najvećih engleskih zborskih skladatelja, ostao je privržen rimokatoličkoj vjeri usprkos religioznim turbulencijama svoga doba. Njegov sunarodnjak William Byrd skladao je sakralna, svjetovna i instrumentalna djela. Iako je u početku skladao djela za anglikansku protestantsku crkvu, u svojim tridesetim godinama prelazi na rimokatoličku vjeru i od tada piše glazbu za katoličko bogoslužje. Venecijanac Antonio Lotti osim po svojim misama poznat je i po madrigalima, kantatama, operama, te instrumentalnoj glazbi. Njegova kasnija djela predstavljaju prijelaz iz baroknog u galantni klasični stil, no njegov Miserere za vokalni sastav a capella predstavlja stariju vokalnu praksu.

 Iako je jedan od najvećih glazbenika svih vremena Johann Sebastian Bach bio luteranske vjere, njegov je značaj toliki da ga izvode kako u protestantskim tako i u katoličkim crkvama. Koral iz njegove Pasije po Mateju skladan je na melodiju protestantskog skladatelja Hansa Lea Hasslera. Mozartov motet Ave verum corpus jedno je od njegovih osamnaest kraćih djela namijenjenih izvođenju u crkvi.

 Svećenik Albe Vidaković bio je i muzikolog, dirigent, pedagog, jedan od utemeljitelja Instituta za crkvenu glazbu pri Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu te skladatelj crkvenih djela. Skladatelj Emil Cossetto, rodom iz Trsta, veliki je dio svoga skladateljskog i dirigentskog rada posvetio pjevačkim zborovima, a svoj je himan Stabat mater napisao za oratorijski zbor Hosanna. Hrvatski teolog i franjevac Bonaventura Duda uz književno teološka djela ostavio nam je i svoje glazbene himne. Dražen Kurilovčan, poznatiji kao glazbeni voditelj i dirigent ansambla Lado, također je aranžer i duhovnih himana. Dio opusa dirigenta i skladatelja Josipa degl' Ivellia posvećen je sakralnoj glazbi. Pijanist i skladatelj mlađe generacije Bruno Vlahek, na ovom koncertu bit će predstavljen stavkom iz oratorija Stabat Mater, praizvedenom na svečanostima Pasionske baštine 2015. godine.

 Uvodna i pretposljednja skladba koncerta često su izvođene u doba korizme. Pretposljednja skladba je rano djelo Zoltana Kodaya, u kojemu je uklopljen poznati pasionski gregorijanski koral. Večeras ćemo ga čuti u hrvatskom prepjevu. Završni koral (Amen) talijanskog skladatelja Uberta Pieronia skladan je na temu tužaljke iz Purcellove opere Dido i Eneja.

Igor Mladinić


VRH